Molitva 2019. 

Geografija i stanovništvo

 

Republika Slovenija smještena je u središnjoj Europi. Sa zapadne strane graniči s Italijom, sa sjeverne s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom i s južne strane s Hrvatskom. S ostatkom svijeta spojena je Jadranskim morem.

 

Slovenija ima 2 milijuna stanovnika, prosječne gustoće naseljenosti 102 stanovnika na kvadratni kilometar. Otprilike polovina stanovništva živi u gradovima. Ljubljana je glavni grad Slovenije i ima oko 280.000 stanovnika. Službeni jezik je slovenski, dok u područjima gdje je naseljena talijanska i mađarska manjina, službeni jezici su i talijanski odnosno mađarski.

 

Državna zastava Slovenije sastoji se od tri jednaka vodoravna polja bijele, plave i crvene boje i grba. Na grbu se nalazi stilizirani prikaz Triglava, najviše planine u Sloveniji. Plave vijugave linije predstavljaju more i rijeke. Tri zvijezde potječu s grba celjskih grofova iz 14. stoljeća.

 

Slovenija je treća najšumovitija zemlja u Europi. Netaknuti šumski rezervat  udaljen je samo 60 km od glavnoga grada. Divlje životinje, poput jelena, medvjeda, vjeverice i jestivog puha, došeću do rubova šuma u blizini gradova. U šumama žive i mnoge rijetke i ugrožene vrste životinja kao što su vukovi, risovi, divlje mačke, divlje jarebice i fazani, a u visokim planinama obitavaju kozorozi. Sve su te životinje zaštićene vrste.

Rasni konji, Lipicanci, uzgojeni su još 1580. godine u Lipici na slovenskom krškom području tadašnje Habsburške Monarhije. Slovenski Lipicanci zastupljeni su i na kovanici od 20c eura.

 

U tipičnom slovenskom pčelinjaku košnice su poredane poput ladica u velikom ormaru.  Svaka ukrašena ploča skriva zasebnu košnicu. Slovenci su posebno ponosi na autohtonu vrsta - Kranjsku pčelu.

Slovenske rijeke, jezera i more bogato je ribom. U njegovim slatkim vodama žive rakovi. Krški podzemni svijet dom je svjetski poznate "čovječje ribice".

 

O Sloveniji

Povijest

 

Teritorij moderne Slovenije leži u srcu Europe, na mjestu susreta triju europskih skupina: germanske, slavenske i romanske. Područje je bilo naseljeno već 2500. godine prije Krista, o čemu svjedoče prapovijesni nalazi.

 

U razdoblju halštatske kulture (od 8. do 6. stoljeća prije Krista) na tom su prostoru živjela ilirska plemena, a u 3. stoljeću prije Krista i indoeuropski Kelti.

Područjima Karantanijom i Karniolom od 623. do 820. godine vladali su slavenski plemenski knezovi, a zatim ih je aneksirao franački kralj Karlo Veliki.

 

Razdoblje od 13. st. do kraja Prvog svjetskog rata (1918.) slovenskim teritorijem vladaju Habsburgovci, sve do raspala Austro-Ugarske Monarhije. 15. i 16. stoljeće u znaku je turskih osvajanja, zbog čega su se dogodile velike promjene u ruralnim poljoprivrednim područjima.

 

Prvu polovinu 20. stoljeća obilježilo je bremenito razdoblje dvaju svjetskih ratova.

Nakon Drugog svjetskog rata Slovenija je bila jedna od šest država Federalne Narodne Republike Jugoslavije (FPRY), koja je 1963. promijenila ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) i ušla u povijest kao nesvrstana država pod vodstvom Josipa Broza Tita.

 

25. lipnja 1991. Slovenija je proglasila neovisnost, boreći se za odcjepljenje u Desetodnevnom ratu, i ubrzo postala neovisna i međunarodno priznata država.

Danas je Slovenija demokratska parlamentarna republika, vladu vodi premijer, uz pomoć drugih ministara, a predsjednik se bira svakih pet godina.

 

 

Gospodarstvo

 

Gotovo dvije trećine stanovništva zaposleno je u uslužnim djelatnostima, a trećina u industriji i graditeljstvu. Glavne grane industrije su automobilska, drvna, farmaceutska te proizvodnja električne i elektroničke opreme.

 

Brojna su i mala obiteljska gospodarstva koja primjenjuju ekstenzivne metode uzgoja. Najvažnija je proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Farme pridonose očuvanju biološke raznolikosti i prirodnih vrijednosti.

 

Obrazovanje

 

 

U Sloveniji je svima zakonom omogućeno obrazovanje i besplatno je za sve. 

 

Osnovna škola obvezna je za djecu od 6 do 15 godina još od doba Marije Terezije i njezinih reformi u 18. stoljeću. Žene imaju jednak pristup obrazovanju kao i muškarci.

 

Zdravstvena skrb

 

Socijalna skrb uključuje pristup zdravstvenim uslugama, socijalnoj pomoći i obrazovanju za rad s osobama s posebnim potrebama.

 

Država nudi besplatnu provjeru ranog otkrivanja raka za određene dobne skupine te posebnu skrb za starije osobe i osobe s tjelesnim i mentalnim razvojnim poteškoćama. Kao i u mnogim drugim zemljama, velik je problem zlouporaba droga i alkohola.

 

Obvezno zdravstveno osiguranje uključuje i kontracepcijska sredstva i ginekološku skrb.

 

Religija

 

 

Nakon osamostaljenja Slovenije 1991. godine vjerske su institucije vratile svoju društvenu ulogu, iako su kulturne predrasude i dalje ostale.

 

Četiri najjače vjerske skupine u Sloveniji su rimokatolička, pravoslavna, islamska i luteranska. Protestantsko naslijeđe povijesno je vrlo značajno jer su se slovenski standardni jezik i slovenska književnost počeli razvijati nakon protestantske reformacije u 16. vijeku. Prijevod Svetog pisma na slovenski jezik zaslugom Primoža Trubara i Jurija Dalmatina izniman je doprinos slovenskom identitetu.

 

Umjetničko djelo, drvena kapelica, posvećena Sv. Vladimiru. 1917. godine izgradili su ju preživjeli ruski vojni zarobljenici kao uspomenu na žrtve pale tijekom gradnje ceste preko Vršiča.

 

Život žena

 

Žene čine 50 % ukupnog stanovništva i imaju malo dulji životni vijek nego muškarci. Zaposlenost žena skoro je 67 %, što je 8 % niže od muškaraca. Više od 95 % žena radi puno radno vrijeme.

Zaposlene žene imaju pravo na porodiljni dopust mjesec dana prije rođenja djeteta pa sve do djetetova prvog rođendana. Tijekom tog razdoblja primaju porodiljnu naknadu jednaku plaći.

U obiteljima u kojima rade oba roditelja, podjednako dijele kućanske obveze i brigu za djecu. Nerijetko pomažu bake i djedovi. Ipak, majke još uvijek nose teži teret obiteljskih obveza od očeva.

 

Nacionalna kuhinja

 

Tipičan slovenski nedjeljni ručak sastoji se od goveđe juhe s okruglicama, pečenog pileta, krumpira i zelene salate. Za blagdane pripremaju se različite slastice, a najpoznatija je potica od oraha. 

Slovenija proizvodi crno i bijelo vina, a najpoznatije sorte su teran i cviček.